Ako, rezimirano, još jednom razmislimo o ovim lekcijama, susrest cemo se sa kategorickom dominacijom sudbine u ljudskom životu i sa apsolutnom ljepotom sudbine za cestite robove.
Neke od pouka koje trebamo izvuci iz ajeta o Musau, a. s., možemo rezimirati na slijedeci nacin:
1- Sudbina i njene mudrosti
Dolaskom na dunjaluk, u Musaovoj sudbini je bilo odredeno da ce on biti pejgamber, a isto tako i borba koju ce voditi. Štaviše, sve to je bilo odredeno i prije njegovog rodenja. Gledajuci na svoj život, i mi, isto tako, moramo biti svjesni da živimo prema odredenoj sudbini, koja je, mada smo cesto nesvjesni toga, najbolja za nas. Onaj koji nam odreduje ovu sudbinu je naš Stvoritelj i Gospodar, Uzvišeni Allah, dž. š. On je onaj koji posjeduje neograniceno znanje i neogranicenu milost. Iz tog razloga, mi trebamo biti zadovoljni sudbinom; sve ono što nas zadesi trebamo s radošcu prihvatati misleci kako je sve to u skladu sa sudbinom, odredenom od strane Sveznajuceg.2- Biti na strani onoga ko je u pravu
U pocetku knjige smo spomenuli kako se, prilikom tuce, Musa, a. s., stavio na stranu svog sunarodnjaka i nehotice ubio drugog covjeka. Ovdje se naglašava pogrešnost stavljanja na stranu nekoga samo zato što je u nekoj vezi sa nama (što je od naše familije, plemena, naroda i sl.). Ono što bi trebalo presudivati u našoj odluci na ciju stranu cemo se staviti je pravda, a nikako porodicna, plemenska ili nacionalna pripadnost. Zato, povrh svega mora postojati jedan nazor i osjecaj za pravdu koji ce organizirati naše ponašanje.3- Uzdati i oslanjati se na Allaha, dž. š.
U kazivanju o Musau, a. s., se najviše obraduje pitanje oslanjanja na Allaha, dž. š. Unatoc Musaovom uzbudljivom karakteru, Allah, dž. š., ga je, u kontekstu oslanjanja na Njega, upozorio i odgojio. Dogadajima sa kojima se susretao u životu, Musa, a. s., je naucio da kategoricno mora gajiti povjerenje u Allaha, dž. š., i da je On neprikosnoveni Gospodar svega. Ucinio je pokajanje i ispravio pogreške koje je u meduvremenu nacinio.Radi uzdanja i oslanjanja na Allaha, dž. š., potrebno Ga je dobro upoznati i ispravno prosudivati o Njemu. Analiziramo li Allahova svojstva, sasvim jednostavno cemo vidjeti da je On Tvorac cijelog života, da je On Onaj koji uzima dušu, da posjeduje apsolutnu moc, da sve obuhvata, da sve biva Njegovom naredbom ‘‘Budi!’’ da je jedini i apsolutni Vlasnik svega, da je milostiv, da odgovara na molitve, da upucuje na Pravi Put onoga koga hoce... Sva naša djela se vracaju Allahu, dž. š. Ako bolje upoznamo našeg Stvoritelja, ako ispravno prosudimo Njegovu moc, shvatit cemo da je On jedino Bice na koje se trebamo oslanjati, uzdati se i biti Mu pokorni.
4- Prolaznost dunjaluckog života i imetka
Kao što smo detaljno pokazali u kazivanju o Karunu, covjeku, u trenutku smrti, nikakvu fajdu ne donosi imovina koju ostavlja iza sebe. Štaviše, ukoliko se ta imovina ne koristi u kontekstu postizanja Allahovog zadovoljstva, ona biva povod povecanja kako dunjaluckih, tako i ahiretskih patnji. Imovina, isto tako, nikada ne bi trebala biti ni predmet žudnje, pošto Allah, dž. š., kada hoce, povecava opskrbu, a, isto tako, i smanjuje. Kako god velika imovina covjeku ne pricinjava fajdu ukoliko se ne koristi za Allahovo zadovoljstvo, isto tako za ljude koji drže do Allahovog zadovoljstva nije gubitak to što raspolažu ogranicenom imovinom. Zbog toga, blago, imanje i dunjalucko bogatstvo ne bi trebali biti izvor tuge ili slave; sve to bi se trebalo uzeti samo kao mjerilo bogobojaznosti i života usmjerenog ka Allahovom zadovoljstvu.5- Paganska misao i ljudsko samocišcenje
Kao što smo primjere toga vidjeli tokom knjige, kada je došao Musa, a. s., sinovi Israilovi su prihvatili vjeru koju je on donio, ali se, isto tako, nisu odrekli paganske kulture, pod cijim utjecam su bili. Naprotiv, pagansku logiku su nastojali unijeti i u istinsku vjeru. Ovo je tacka na koju svi ljudi moraju paziti. Prilikom razvijanja strukture misli i vjere, covjek može usvojiti i odredene zablude, ili to mogu biti odredene stare ideje i prihvatanja, koja su kasnije upoznata sa vjerom.I u kazivanju o Musau, a. s., kada su vidjeli one koji se klanjaju kipovima, narod se, zato što nije bio sasvim ocišcen od paganske koncepcije i što je posjedovao slabu vjeru, poveo za idolopoklonicima i poželivši da bude kao i oni. Ovaj primjer nam pokazuje da Kur’an treba biti jedino mjerilo u mogucnosti ljudskog provodenja predašnjih ideja ili uvjerenja. Na taj nacin ce biti ocišcene zablude i ljudi ce postici istinski kur’anski moral.
6- Licemjeri i njihovo ponašanje
U kazivanju o Musau, a. s., vidimo licemjere (munafike), koji žive u zajednici i nevolje koje oni mogu prouzrociti. Na bitne odlike licemjera ukazuje nam se u ponašanju Samirije:Licemjeri se pojavljuju medu vjernicima. I u periodu Musaa, a. s., pojavili su se medu sinovima Israilovim. Prilikom izazivanja smutnje munafici prežaju najslabiji moment naroda i krecu u akciju kada osjete da ce se najviše približiti uspjehu. Nastoje ljude zavesti koristeci njihov slabosti. Cineci to, oni se obracaju požudama ljudi koje zavode. Koriste rijeci i obecanja koja ce im se svidjeti. Ne nastu-paju sa otvorenim negiranjem Allaha i vjere; oni, štaviše, nastupaju sa tvrdnjom kako oni najbolje poznaju vjeru i da ce ljudima biti od pomoci. A bitna tacka na koju, u kontekstu munafika, treba paziti je da su pojedinacno u stanju izvršiti utjecaj na cijeli narod. Eto, Samirija je povijesni munafik koji je u svom karakteru nosio sve ove odlike.
7- Sinovi Israilovi i njihov opci manir
Obratimo li pažnju na ajete o Musau, a. s., vidjet cemo da u njegovoj borbi veliko mjesto zauzima njegov narod. U opcem karakteru ovog naroda nalazi se drskost, idolopoklonicka misao i pobuna protiv vjerovjesnika. Narod koji nije bio dostojan pejgambera, koje im je slao Allah, dž. š., Knjiga i raznih blagodati, zbog toga je bio uskracen te casti i nimeta. To je, pak, pouka svima onima koji vjeruju.8- Kazivanje o teletu i ljudska sklonost ka detaljiziranju
U ovom kazivanju se iznosi generalni ugao posmatranja: sklonost ljudi ka detaljiziranju... Unatoc tome što je vjera lahka, jasna i jednostavna, ljudi je nastoje otežati, vezivati za detalje i izvesti je iz njenih primarnih dimenzija iako Allah, dž. š., saopcava da je istinska vjera, poput vjere Ibrahimove, a. s., lahka. U kazivanju o teletu se, takoder, istice pogrešnost insistiranja na detaljima. Pokazuje se da insistiranje na detalima, zapravo, odvodi ljude u teškoce i da može biti povod njihovog udaljavanja od onoga što Allah, dž. š., želi. 9- Kazivanje o Hidru i znanje od Allaha, dž. š.
U ovom kazivanju nam se objašnjava da, mimo vidljive strane, dogadaji mogu posjedovati i jednu drugu istinu. To je jedno specijalno znanje dato od Allaha, dž. š. Ilustrativno nam se saopcava da ono što mi, prema vanjskom izgledu, ocjenjujemo kao zlo možda, zapravo, nije tako; da, naprotiv, može biti sasvim drugacijeg karaktera.Na kraju, najveca pouka ostavljena vjernicima je Musaova i Harunova vjera i njihov lijepi moral. Obojica su vjerovjesnici, kojima su date Knjige. Musaova borba se desila možda prije niza hiljada godina. Medutim, ponašanje koje je on ispoljavao i ono što je rekao još uvijek su lijepi uzori za nas. Allah, dž. š., ga je Sebi odabrao, govorio sa njim i poslao ga kao vjerovjesnika kako bi njegove rijeci dospjele do naroda. Oba ova blagoslovljena covjeka se na slijedeci nacin opisuju u Kur’anu:
Njima, a i ostalim vjerovjesnicima Allah, dž. š., je bio zadovoljan. Neka Svemoguci i nama ukaže bolje poimanje života Svojih vjerovjesnika i neka nas, poput njih, ucini od robova kojima je zadovoljan.I u naraštajima kasnijim im spomen sacuvali;“Nek su u miru Musa i Harun!”Eto tako Mi nagradujemo one koji dobra djela cine, a njih dvojica su, uistinu, bili robovi Naši, vjernici. (As-Saffat, 119-122)
Books ( 24 works in total )
Movies ( 9 works in total )
Web Sites ( 1 works in total )
Articles ( 1 works in total )
Magazines ( 2 works in total )
